Ličnost menadžera i promjene kod ljudi
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 23 | Nivo: Ekonomski fakultet

 SADRŽAJ:
1.Pojam ličnosti……………………………………………………..4
1.1Temparament……………………………………………………6
1.2.Karakter…………………………………………………………8
1.3. Sposobnosti…………………………………………………..9
1.4.Tjelesne osobine………………………………..……………10
2.Promjenjive koje utiču na razvoj ličnosti………………..……11
2.1. Nasljeđe………………………………………………………11
2.2. Okruženje……………………….……………………………12
2.2.1. Kultura………………………………………………………12
2.2.2. Porodica…………………………………………………….13
2.2.3. Članstvo u grupama………………………………..……..13
2.2.4. Životno iskustvo………………………..………………….14
3.Struktura ličnosti……………………………………..…………14
3.1. Ličnost kao organizacija osobina………………………….14
3.2. Broj i vrste crta ličnosti……………………………………..15
4.Tipovi ličnosti…………………………………………………..16
5..Osnovne karakteristike ličnosti radnika…………………….17
5.1.Fiziologija rada………………………………………………18
5.2.Psihologija rada……………………………………………..19
5.3.Sociologija rada……………………………………………..20
6.Ličnost menadžera……………………………………………20
6.1.Jungova teorija ličnosti…………………………………….20
6.2.Fromova teorija ličnosti……………………………………21
7.Osobine ličnosti koje su od velikog značaja za obavljanje posla..21
8.Promjene kod ljudi……………………………………………22
9.Spremnost za promjene…………………………..…………22
10.Literatura…………………………………………………….23
Pojam ličnosti
Pojam ličnosti spada među najfundamentalnije i najviše upotrebljavane kategorije u psihologiji pa ipak je bio uzrok mnogim suprotnim gledištima u okviru te naučne discipline. Nastojeći da dođe do definicije ličnosti, Gordon Allport (1937) je pokazao da postoji oko 80 raznih defenicija ličnosti, ali sve se one mogu svesti pod dva u osnovi suprotna shvaćanja.
Po jednom, biheviorističkom shvatanju, ličnost je, prije svega, ponašanje koje čovjek pokazuje u odnosu prema sredini i ljudima oko sebe ili drugim riječima, ličnost je djelovanje, utisak što ga pojedinac ostavlja na druge. Tako se pod „snažnom ličnošću“ podrazumjeva čovjek koji snažno utiče na svoju okolinu, dok je sa „slabom ličnošću“ podrazumjeva čovjek upravo obrnuto.
Riječ „ličnost“ je prevod latinske rijeci „persona“. U antičko vrijeme ta je riječ imala dva značenja. U početku je označavala masku što su je antički glumci nosili na sebi za vrijeme pozorišnih predstava, ali u toku vremena značenje riječi „persona“ promjenilo se i ona je od maske počela označavati samoga glumca, čovjek koji masku nosi. Figurativno uzevši, možemo dakle reći da biherioriste više zanima „maska“, a dubinsku psihologiju „glumac“ koji se ispod maske nalazi.
Zapravo, i bihevioristi i dubinska psihologija griješe u tome što apsolutiziraju samo jednu stranu ljudske ličnosti, negirajući ili potcjenjujući ulogu druge strane, zaboravljajući da je aktivnost (u najširem smislu riječi) bitan elemenat svake ličnosti, jer već i sam pojam života uključuje u sebi aktivnost.
Ljudska aktivnost, prije svega, odnos čovjeka prema prirodnoj i društvenoj sredini. Aktivnost čovjeka pokazuje se na vanjskom i unutrašnjem planu. Na vanjskom planu se ogleda kao određeno ponašanje u najširem smislu riječi (uključujući i verbalno ponašanje), a na unurašnjem kao psihički doživljaji i procesi. Upravo zbog toga jedinstva svjesti i aktivnosti (jedinstvo, a ne istovjetnost!), moguće je proučavati samo vanjsku aktivnost, ponašanje – kako to pokušavaju bihevioristi – bez istovremenog proučavanja svjesti kao njezinog unutrašnjeg aspekta. Zbog toga je ličnost moguće pravilno upoznati samo ako je proučavamo u njenoj čitavoj društvenoj i proizvodnoj aktivnosti, što uključuje proučavanje svih širih biloških i socijalnih determinanti koje na nju u svakom trenutku djeluju, a na koje, opet, ličnost sa svoje strane također povratno utiče.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]